Archive | 14 Augusta, 2015

Mrtvački stajling kutije cigareta II

Da li su ovi istraživački centri koji su dokazali štetnost duhana pokušali istražiti i povezati i druge okolnosti kod oboljenja ili su kao dokazanu činjenicu i razlog oboljenja smjesta prihvatili da je oboljeli bio pušač? Ako je bio. Jer ima i takvih. Poznavala sam par osoba koje su umrle od raka pluća ili grla, a nikada u životu nisu zapalili cigaretu. Zašto niko na to ne obraća pažnju?
U svemu je jedino nesporno da su zavjese na prozorima prljavije i češće se moraju prati u stanu gdje živi barem jedan korisnik duhana nego zavjese u stanu u kom niko ne duhani. Polazeći od tog saznanja vjerujem da su mu i pluća onakva kakve su zavjese.
Bez obzira na tvrdnje dokazane i manje dokazane o štetnosti duhana po fizičko zdravlje, čini se ipak da postoji, iako nedokazana, njegova pozitivna uloga u psihoterapiji. Kako onda objasniti činjenicu da su većina, da ne kažem svi. konzumenti, barem u mom okruženju, pozitivne ličnosti i društveni?
Ili je na uštrb psihičkog žrtvovano fizičko zdravlje?
Ko zna.
Pamtim neke druge kampanje odranije. Vođene su istim intenzitetom, a kasnije pobijene. Npr. kasnih osamdesetih prošlog stoljeća vođena je kampanja protiv dojenja. Ok, nije baš protiv dojenja doslovno već za prodaju baby hrane koja ima kvalitetnije sastojke i u većim količinama nego majčino mlijeko. Sad zavisno od mogućnosti roditelja, te zdravlja i apetita beba od mojih poznanika najviše je pretilo osoba rođenih baš tih osamdesetih. Ovo nije dokazano od strane WHO i nećete pročitati, ali svi su hranjeni tom hranom kvalitetnijom od majčinog mlijeka. Kasnije je WHO – Svjetska zdravstvena organizacija ustvrdila i to je sad općeprihvaćeno da ništa ne može zamijeniti majčino mlijeko. Ipak šteta je načinjena, al koga briga. Uslijedile su i druge kampanje, doduše manje, protiv prirodnog šećera tj. onog koji se dobija iz šećerne repe ili trske. Prodavao se zaslađivač koji ne povisuje šećer u krvi i ne deblja. Kasnije su i njemu dokazane štetnosti pa mu je primjena ograničena. Bilo je tu još nekih kampanja, ali dosta primjera za ovaj put.
Da sam neki pristaša teorija zavjere tvrdila bih da to ima veze sa državama proizvođačima. Osnovna sirovina za proizvodnju cigareta je duhan, a njega najviše proizvode Kina, Brazil i Indija.Što se alkoholnih pića tiče tu je malo teže utvrditi ko je najveći proizvođač. O proizvođačima opijata da ne govorim.
I sve me to stavlja u dilemu da li da prihvatim kao dokazanu istinu sve što Veliki brat kaže o npr. duhanu ili smijem i sama malo razmišljati o tome i imati malo rezerve?

Mrtvački stajling kutije cigareta

Neko nešto ozbiljno ima protiv duhanske industrije. Ili protiv onih zemalja kojima je to jedna od glavnih grana privrede.
Muškarac ispred mene na kasi marketa traži kutiju cigareta. Gledam kutiju i njen mrtvački stajling. Cigarete su na onoj polici „izvan dohvata djece“. Iza mene polica s desetinama litara alkoholnog pića čije nazive ne znam ni pročitati. I to staklene boce. Napominjem da pivo drže na drugom mjestu. Dakle pravo alkoholno piće. Ako čak i izuzmemo štetnost alkohola i njegov poguban uticaj na sve, a naročito maloljetnike onda bi trebali kao opasnu tretirati barem staklenu ambalažu i držati je izvan dohvata djece. Ali jok. Ili yok.
Ako probamo izguglati „kampanje protiv pušenja“ na BHS jezicima dobićemo desetine svježih informacija o kampanjama u bijelom svijetu. Npr. američki Centar za zdravlje osmislio novu kampanju sa živim svjedočanstvima poluživih pacijenata oboljelih od kancerogenih bolesti, uključio e-cigarete u kampanju, potrošio ovoliko ili onoliko…Tajlandska vlada odnosno tamošnje ministarstvo zdravlja je opet od doniranih pluća oboljelih od raka iscijedila crno mastilo, upakovala u dekorativne bočice i dijele narodu u toku kampanje protiv pušenja. Čak su i kaligrafi imali posla pa takvim mastilom ispisivali poruke. Možda je to mastilo korišteno i na omotu „Drine“ jedine na kojoj piše:“PUŠENJE MOŽE OŠTETITI SPERMU I SMANJITI PLODNOST“. Pa vi muškarci pušači vidite…
Ovo me asocira na pokušaj Pepeljugine zle maćehe da je učini ružnom i neprivlačnom. Znate ko je profitirao u ovoj priči.
Ako probate izguglati „kampanje protiv droge“ vaš google će imati relativno malo podataka. Barem na BHS jezicima. Ni riječi, barem moj google, o kampanjama u npr. USA. Možda ih i ima, ali sveznajući google nije čuo za njih ili neće da mi kaže. A možda tamošnja ministarstva zdravlja smatraju da se policija uspješno bori protiv toga i da nema potrebe za kampanjama. Baš ću pitati prijatelje o tome kad dođu.
Isto je i s kampanjama protiv alkohola. Možda zato što alkohol ima svoju primjenu u medicini!? I uglavnom su to vijesti o manjim kampanjama u okruženju tipa “Mućni glavom, a ne bocom“, „Cuga je tuga“ i dr.
Meni konkretno ove kampanje protiv pušenja izgledaju nasilne i prenapuhane. Da, vjerujem i ja da je duhan, odnosno onaj katran iz njega štetan. Ipak, malo mi zvuči nelogično da isti intenzitet kampanja ne prati i alkohol i drogu. Opet logički: nije zabilježeno da je uživalac duhana nekog napao pod dejstvom istog, što se ne može reći za uživaoca alkohola ili droge. Da, postoji i pasivno udisanje i samim tim odgovornost duhandžije za nečije zdravlje. Ali što je onda s konzumiranjem kanabisa u medicinske ili u nemedicinske svrhe? Da li se ti konzumenti osame i izoluju, kao duhandžije na aerodromima pa nek truju jedni druge ili kako? I baš me zanima kako je Holandija riješila ovo pitanje na terenu?

This entry was posted on 14 Augusta, 2015, in Dnevnik.